Mi imamo viziju!

http://static.animoto.com/swf/w.swf?w=swf/vp1&e=1292100242&f=0u5ejSa2H9V1c7ldEs1t1w&d=31&m=b&r=f&i=w&options=

Create your own video slideshow at animoto.com.

Treba li nam marina, a što je s lučicama?

Oštećeni mul u Srebrenom

Župski zaljev je obalno područje općine Župa dubrovačka od Cavtata do Kupara, na kojemu su četiri luke lokalnog značaja:

-         luka Plat

-         luka Mlini

-         luka Kupari

-         luka Srebreno

Cijeli zaljev je potpuno otvoren utjecaju otvorenog mora i vjetrova iz svih pravaca, a po zastupljenosti, dominantni vjetrovi su: Jugo 30%, bura 29%, maestral 24%, te lebić 15%. Konfiguracija obalnog dijela podmorja zaljeva uzdiže se s 40-tak metara dubine na vanjskom rubu te se blago uzvisuje prema obali, što je još jedan uzrok pojave razornih valova, pogotovo iz smjera juga i jugozapada. Ulazeći dublje u prošlost lučica može se reći da su sve izgrađene početkom i sredinom prošlog stoljeća, te da su to sve u naravi operativni gatovi, a tek manjim dijelom lučice. Neke je izgradila Austro-ugarska, a neke bivša država i njena vojska. Sam izgled, zaklonjenost, kapacitet i pristupačnost su posebna priča.

Luka u Platu, iako slovi kao otvorena za javni promet, funkcionira za potrebe lokalnog stanovništva i sezonske brodske linije. Apsolutno je nemoguće dobiti ili koristiti vez pošto je u blizini strateškog objekta HE Dubrovnik i kampa specijalne policije. Postojeći korisnici su tu milošću ova dva subjekta. Sigurnost ove lučice je narušena djelovanjem maestrala i lebića, a i radom same elektrane.

Mlini

Luka Mlini je dosta plitka pa je utjecaj valova tim više izražen. Otvorena je prema šiloku, dijelom prema jugu i maestralu, a poguban je lebić. Kapacitetom je mala, nešto se vezova dobilo izvedbom kanalizacijskog sustava, ali je i dalje prenapučena. Ova lučica ima perspektivu biti sigurnom ako bi se primijenili neki stariji planovi izgradnje slijedeće faze plivališta VK Gusar, nasipanja umjetnog otočića ispred luke i sl., čime bi se znatno povećala sigurnost, a dobili bi se i novi kapaciteti na potezu ispred HE Zavrelje. Ovim bi se zahvatima dobilo i na ponudi za nautičare jer bi takvi turisti vrlo brzo prepoznali ovu atraktivnu lokaciju koja bi se mogla upotpuniti i opskrbom vode i struje, a lokalno poduzetništvo bi imalo još jedan izvor prihoda u sezoni (restorani, kavane, suveniri, prihodi od korištenja veza…), što bi u kratkom vremenu opravdalo investiciju.

Kupari

Luka Kupari. A što reći… Do rata je bilo par baraka na vezu, veliko je nevrijeme uništilo tu lučicu,  a godine nemara dovele su je u nepopravljivo stanje. Prije rata tu je bila neka mehaničarska radionica i pristan pa i najbolje istezalište za barke. Do danas nitko nije prstom maknuo u Kupare. Oružane snage RH patroliraju pod dugim naoružanjem tim prostorima odbijajući lokalno stanovništvo od ribanja na djedovskim postama, a ta luka je otvorena za javni promet odredbom iz NN 96/96. Još se sjećamo table na ulazu u Lučicu i to višejezično „Zabranjeno sidrenje i zadržavanje”. Tabla je skinuta ili je odnijelo more 2005. Ova lučica bi imala perspektivu za lokalno stanovništvo, tim više ako bi se izgradio parking na Goričini, te „lungo mare” koji zagovara i Nezavisna lista. Naravno, lučica bi se morala nanovo projektirati tako da osim lokalnog stanovništva utočište može naći i turist nautičar. Posebnu pažnju bi zahtijevala zaštita lučice od šiloka i juga te dijelom lebića. Materijal za nasipanje postoji u devastiranim hotelima kompleksa Kupari, kojim bi se mogao graditi lukobran i tu i u Mlinima.

I na kraju luka Srebreno u kojoj vlada prava stihija vezova. Pobacani bez reda “corpomorti” su ovdje napravili doslovno kameno dno, vez nitko ne plaća, sve je na divlje. Mul s operativnom obalom je u ruševnom stanju, na nekim mjestima  je i napuknut. Barke su već počele ticati plažu i seke „Ponte od kučka”. Istezalište je neprikladno i u skučenom prostoru, hvale vrijedna je inicijativa ŠRD „Felun” koje je vlastitim sredstvima postavilo vinč s križem, međutim to je sve. Iako slovi kao najsigurniji zaklon, radi gužve i nereda to nije tako. Najopasniji vjetrovi su bura i jugo.

Nezavisna lista zalaže se za hitan popravak mula i uvođenje reda u ovoj lučici. Smatramo da je potrebno produžiti mul, te organizirati vezove uz naplatu. Kao primjer može poslužiti općina Konavle i lučica u Tihoj. Vezovi se mogu organizirati i plutajućim pontonima i valobranima, ako se mul napravi u dovoljnoj duljini i s kvalitetnom školjerom. I ovdje treba predvidjeti mogućnost prihvata nautičkih turista u mjeri u kojoj to ova lučica može podnijeti.

Porat Srebreno

Ovaj pregled završavamo rekapitulacijom rečenog i sa smjernicama za razvoj. Naime, u PP Župe dubrovačke predviđa se izgradnja luke nautičkog turizma na prostoru luke Srebreno, kapaciteta 200 vezova, s benzinskom stanicom i popratnim sadržajima.

Držimo da sve četiri luke svoju namjenu trebaju pružiti prvenstveno lokalnoj zajednici, a u jednom dijelu i potrebama modernog nautičara. Zato je potrebna hitna obnova i rekonstrukcija lučica jer su nagrižene zubom vremena, morem, ratom i nebrigom, ne odgovaraju potrebama rastućeg broja korisnika, a postavlja se i pitanje sigurnosti plovila. Neka velika komercijalizacija bilo koje od ovih luka u smislu isključivo nautičkog turizma je prevelika i nepotrebna investicija, pogotovo radi površine obalnog prostora koje takvi objekti zahtijevaju. Sljedeće, sve plaže su dosad sačuvane te kao takve pridonose turističkoj vrijednosti ovog kraja. U slučaju izgradnje marine i benzinske stanice bili bi dovedeni u pitanje čistoća mora, podmorja i priobalja, te na kraju i samo turističko gospodarstvo Župe.

Što treba naselju Čibača?

8. ožujka objavili smo sadržaj e-maila pod naslovom “Pozdrav iz Čibače” u kojem su nabrojani brojni problemi tog naselja, a izdvojit ćemo dva najveća i pokušati sugerirati rješenje za svako od njih.

“Čibača je naselje čiji nagli rast počinje nakon Domovinskog rata, međutim, bez ikakvog plana i vizije budućih sadržaja.  Očito je da postoji velika potreba za izgradnjom dječjeg igrališta i parka jer djeca imaju pravo na to, a naša dužnost je da im to omogućimo.”

Svakako da je naša dužnost makar ponuditi idejno rješenje, a to barem nije teško jer postoji sasvim realna mogućnost da se na jednom dijelu Čibače u prostornom planu ucrta i predvidi park (npr. na području već određenom kao zelena površina). Bitno je također naglasiti da se u Župi dubrovačkoj u posljednjih 20-ak godina nije napravio, a niti isplanirao niti jedan novi park sa stazama, klupama, rasvjetom i igralištem za djecu.

“Nadalje, zbog blizine i razvoja poslovne zone frekvencija prometa, poglavito kroz Gornju Čibaču, se uvelike povećava te je postalo nemoguće prolaziti kroz naselje. Cesta koja prolazi sredinom naselja napravljena je prije cca 200 godina i po standardima tog vremena, kada je promet u tim gabaritima mogao biti dvosmjeran. Nažalost cestu više nije moguće širiti.”

Kao rješenje ovog problema predlažemo izgradnju novog puta iznad naselja (vrhom tzv. Glavice) na koji bi se moglo spojiti nekoliko međusobno paralelnih već postojećih ulica i onda sustavom jednosmjernog prometa rasteretiti pritisak na preusku cestu kroz sredinu naselja. Kao što je vidljivo na fotografiji crvene crte predstavljaju spojne ceste koje bi trebalo izgraditi što i nije tako velik i zahtjevan projekt, naravno uz rješenje imovinsko-pravnih odnosa kao i u slučaju sugerirane lokacije za park.

Još nekoliko infrastrukturnih ideja

Parking Goričina

Kvalitetno rješenje parkirališnih mjesta nudi se na potezu Goričine iznad bungalova bivšeg odmarališta Leotar gdje bi se za potrebe lučice u Srebrenom mogao sagraditi parking s novom pristupnom cestom od pravca zgrade današnje Općine. Tim bi parkingom u prvom redu svoju pravu svrhu dobio i lungo mare budući da se u sadašnjim uvjetima automobil mora ostaviti na dosta udaljenom mjestu. Projektom parkinga vrlo bi se jednostavno pristupilo kako Kuparima, tako i Srebrenom i Mlinima koji nemaju kvalitetno riješeno pitanje parkirališnih mjesta za posjetitelje. Kvalitetno riješeni parking na spomenutoj lokaciji služio bi i za potrebe lučice koja će u skoroj budućnosti doseći brojku od 150 vezova. Novo parkiralište stoga će služiti i za potrebe korisnika lučice koji će na taj način u neposrednoj blizini moći ostaviti svoj automobil, ne stvarajući gužve na ostalim obližnjim parkiralištima, i vrlo brzo i lako doći do svojih brodica. S obzirom da postojeća cesta predstavlja usko grlo potrebno je napraviti novu pristupnu cestu iz pravca sadašnje Općine, a cesta bi ujedno donijela rješenje pristupa selu Kupari te groblju Sv. Stjepana.

Administrativni Centar Župe

Današnji smještaj prostorija Općine Župa dubrovačka, vrtića, pedijatrije pa i budućeg doma za stare i nemoćne osobe i sličnih institucija nije primjeren budući da se nalaze u prvoj turističkoj zoni. Takav položaj uzrokuje u ovoj zoni velike prometne gužve, a prisutan je i nedostatak parkirališnih mjesta, posebno u ljetnim mjesecima. Budući da takve institucije u prvom redu trebaju biti u službi stanovništva ove općine treba ih učiniti što dostupnijima lokalnom stanovništvu. Idealna lokacija za novi centar Župe s administrativnim i inim sadržajima je područje Mandaljene koje je u potpunosti pristupačno svim stanovnicima ove općine, a ne nalazi se u prvoj turističkoj zoni čime se ne bi stvarale dodatne gužve u vrijeme turističke sezone.

Brza cesta

Izgradnja brze ceste Dubrovnik – Zračna luka sasvim sigurno je potrebna cijelom dubrovačkom kraju, pa tako i području Župe dubrovačke. No, zaobilaznica Župe dubrovačke bi na potezu od Brgata do Zvekovice trebala imati još jedan čvor kao ulaz-izlaz iz Župe, jer bi u suprotnom područje naše općine ostalo izolirano. Stoga u postojeća rješenja o planiranoj zaobilaznici Župe dubrovačke, odnosno brzoj cesti Dubrovnik – Čilipi, treba ucrtati dodatni odvojak radi iskoristivosti svih raspoloživih turističkih resursa na području ove općine. Novo čvorište treba planirati na području na kojemu konfiguracija terena to dozvoljava bez dodatne devastacije prostora. Također je potrebno preispitati opravdanost profila i trase buduće brze ceste zbog moguće devastacije okoliša, cijene, te narušavanja vizure brdskog predjela kojim bi prolazila, odnosno predvidjeti lokaciju eventualnog vidikovca. Zalažemo se za dvotračni profil s trećom trakom za pretjecanje tamo gdje je to nužno.

Trajno rješenje kanalizacijskog sustava

Republika Hrvatska još uvijek slovi kao jedna od svjetskih, ekološki „čistih” zemalja. Župa dubrovačka po svojim krajobraznim osobinama se oduvijek smatrala zelenom oazom dubrovačkog područja. U posljednjih 15 godina urbanizacija je uzela maha porast domaćinstava ima visoku stopu rasta, a takav će se trend nastaviti i u narednom desetljeću. Da bi održala taj status zelene oaze, Župa dubrovačka treba raditi na nizu programa zaštite okoliša, istovremeno ne narušavajući održivi razvoj. Stoga je zbog održanja što boljeg eko-statusa sa sadašnje pozicije,  zadatak donijeti fokusirani programski plan održivog razvoja i zaštite okoliša.
Postojeća kanalizacijska mreža raste 1-2 kilometra godišnje. Problemi postojećeg sustava su nedovoljan kapacitet za budući razvoj ovog kraja i neodgovarajuća lokacija ispusta koja stvara problem onečišćenja mora. Kanalizacijska stanica je nedostatnog kapaciteta za predviđeni rast domaćinstava i popunjene turističke kapacitete u sezoni. Ispust u moru se nalazi na nedovoljnoj dubini, pa smo često svjedoci u ljetnim mjesecima, kad su strujanja u moru nepovoljna, kanalizacijskih onečišćenja u priobalnom području župske vale. Predlažemo izgradnju novog centralnog sustava kolektora na lokaciji Kupari-Blato sa odgovarajućim uređajima za pročišćavanje ispod brda Sv Petar. Sustav odvodnje prolazio bi ispod brda Trapit, a ispust bi bio smješten na odgovarajućoj dubini u moru kako bi se trajno riješilo pitanje onečišćenja mora tijekom ljetnih mjeseci za vrijeme nepovoljnih strujanja u moru. Predviđa se da će u narednom desetljeću broj stanovnika u Župi dubrovačkoj premašiti brojku od 15 000. Od velikog je interesa da strateški ciljevi obuhvate trajno rješenje problema kanalizacije kako bi se ostvario održivi razvoj ovog kraja.

Nova cesta kroz središte Župe

Izgradnja infrastrukture osnovni je preduvjet razvoja

Činjenica je da zbog ogromnog priljeva stanovništva infrastrukturni problemi izbijaju u prvi plan, a način na koji ćemo ih riješiti imat će duboke i trajne posljedice na kvalitetu života nas i naše djece. Prometnice, kanalizacija, instalacije, lokacije objekata od važnosti za sve stanovnike općine, sve nabrojano treba isplanirati i predvidjeti na način koji će osigurati nesmetan razvoj općine u najmanje sljedećih pedeset godina. Sad je trenutak kad se stvaraju preduvjeti budućeg razvitka Župe i ne smijemo ga prepustiti slučaju. Svi nedavno realizirani projekti kao što je zgrada osnovne škole i sportske dvorane, nekadašnja „Župka”, poslovna zona (nekad se zvala servisna zona) u Gornjoj Čibači, te kanalizacija, isplanirani su prije trideset godina i predstavljali su tadašnje viđenje zadovoljenja potreba ondašnjeg broja stanovnika i njihove starosne strukture. Žalosno je da u proteklih dvanaest godina postojanja naše općine nije bilo vizije ni ostvarenja kvalitetnih projekata za budući razvoj općine, pa čak niti uzimajući u obzir trenutačne potrebe stanovništva. Župa nema mnoge javne sadržaje od općeg interesa kao što su polivalentna športska dvorana koja bi se također mogla koristiti za skupove, koncerte, kino projekcije i slično. Knjižnica, tržnica, biciklističke staze, športski tereni na otvorenom u svakom većem naselju, suvremeni trgovački centar s puno malih butiga…, ništa od navedenog nemamo, niti je predviđeno skorim planovima.

Mnogi će se zapitati odakle nam sredstva za sve te projekte i objekte, a mi odgovaramo da postoje mnogi modeli za prikupljanje sredstava kao što su pretpristupni fondovi EU ili javno-privatno partnerstvo, samo se treba aktivno angažirati oko realizacije projekata i sredstva pronaći. Mnoge druge općine i gradovi u Hrvatskoj kao što su Varaždin, Dugopolje ili Koprivnica, mogu nam biti dobar primjer kako pametno upravljati sredstvima i projektima; Dakle nije problem u nedostatku sredstava nego u nedostatku volje i spremnosti za realizaciju dobrih projekata. Nezavisna lista to zna i može, a ako nam poklonite povjerenje na izborima obećavamo da ćemo dati sve od sebe i upotrijebiti sve svoje znanje i sposobnosti u realizaciji projekata od najveće važnosti. Ako pak nastavite glasovati kao i dosad (ili ne izlaziti na izbore), ne možete očekivati drukčije rezultate od ovakvih kakvi su bili proteklih godina i izbornih ciklusa. Ako svi ne preuzmemo odgovornost za buduće naraštaje u svoje ruke, kako ćemo svojoj djeci i unucima objasniti što smo radili kad se rješavala sudbina mnogih projekata zbog kojih će oni ispaštati? Smijemo li dozvoliti da se u ovom momentu ne predvidi cesta kroz središte Župe koja bi rasteretila već sad vidljive ogromne prometne probleme? Svjedoci smo odrona magistrale u Platu i što znači važnost jedne ceste, ignoriranje problema ili privremena rješenja uvijek za posljedicu imaju katastrofu.

Jedina cesta koja donekle ima ulogu povezivanja središnjeg dijela Župe s primorskim dijelom je stara austrijska cesta koja je u gotovo izvornim gabaritima još uvijek u upotrebi na potezu od Donje Čibače do Kuparske ulice odnosno križanja na Srebrenom. Nedavnom rekonstrukcijom je praktično pretvorena u ulicu s pješačkim pločnicima s obje strane. Mnogima od nas ne treba posebno „dočaravati” prometni kaos koji se svakodnevno događa na predjelu Mljekare u vrijeme početka škole. Župske prometnice, koje su svakim danom sve više ulice, preuske su za dvosmjerno prometovanje, a broj automobila će se samo povećavati. Krajnje je vrijeme da se dugoročno riješi prometno pitanje dok je to još izvedivo i time osiguramo nesmetanu komunikaciju između svih dijelova Župe, te rasterećenje sadašnjih preuskih ulica.

Nova cesta ponudila bi neka nova rješenja za Čibaču i Mandaljenu

Osnovna zamisao je da se na potezu od Kupara pa do Grbavca ili Donjeg Brgata izgradi nova široka cesta koja bi gabaritima mogla primiti sadašnji, te i nekoliko puta veći promet koji će se dogoditi s razvojem i urbanizacijom. Trasa ceste pratila bi tok rijeke Tarantele, a struka bi utvrdila točnu i detaljnu trasu, te način na koji bi se postojeće ceste spajale na novu. Iznimno važan detalj je da bi se mnoge postojeće ceste spajanjem na novu cestu mogle eventualno pretvoriti u jednosmjerne prometnice, te bi se time također dobilo prostora za izgradnju pješačkog pločnika, odnosno biciklističkih staza gdje to prostor dozvoljava. Tako bi postojeće ulice mogle imati „rotirajući” jednosmjerni priključak na novu veću prometnicu. One ceste koje imaju preduvjete da ostanu dvosmjerene, takve bi i ostale. Na slici žuta crta predstavlja zamišljenu trasu nove ceste, a bijele crte postojeće ceste koje bi se lako priključile na novu. Istovremeno s izgradnjom nove ceste gradili bi se i kanali za polaganje komunikacijskih kabela (telefonska i druga mreža) iz čega bi se općina dugoročno financirala izdavanjem koncesija na korištenje kanala.