7 razloga zašto glasovati za listu broj 7

Vaš glas u Vijeću

Naš program je doslovno nastao iz razgovora sa stanovnicima Župe dubrovačke, izdvojili smo postojeće probleme i ponudili konkretna rješenja za svako od njih. Nismo na tome stali, nego smo ponudili više prijedloga koji će pridonijeti rastu kvalitete življenja u Župi jer nam je kao stanovnicima ove lijepe doline stalo kako se tu živi. Dakle, ne robujemo nekakvim programima stranačkih središnjica niti nam je važno koliko će naša stranka imati članova i koliko ćemo skupiti članarine. Svi stanovnici Župe su naše članstvo, svi imaju pravo izreći ono što misle jer nas susreću svaki dan i nismo opterećeni naputcima s kime moramo koalirati jer je tako zapovjedio netko kome šaljemo članarinu. Treba li nam netko drugi možda reći što nam treba i što je najbolje za nas? Dovoljno smo i sami pametni da bismo to zaključili, a to je barem lako: samo postavimo par pitanja svojim susjedima i eto nam odgovora. Želite li da se konačno čuje Vaš glas u Vijeću poklonite nam Vaše povjerenje glasom za listu broj 7.

Znanje

Naš izborni program sastoji se od 31 točke, opsežnost pokazuje koliko je problema prisutno u našoj općini te koliko smo temeljito pristupili zadatku prepoznavanju problema. Također, imali ste priliku vidjeti na koji način smo sugerirali rješenja za mnoge probleme i s koliko znanja i truda smo to učinili. Demonstrirali smo Vam sposobnost uporabe stručnog znanja za konkretne probleme i pristup za koji se zalažemo: Nije potrebno (nemoguće je) sve znati, ali treba znati gdje znanje (ljude koji znaju) pronaći. Što je najvažnije, sve potrebno znanje smo pronašli u Župi, dakle nije trebalo ići daleko trebalo je samo aktivirati postojeći potencijal. Želite li omogućiti znanju pristup u Vijeće, glasujte za listu broj 7.

Vizija

Za postojan razvoj nekog područja potrebno je imati snažnu i jasnu viziju. Ako nema vizije ne znamo u kojem pravcu idemo. Nedostatak vizije evidentan je na dosadašnjem putu naše mlade općine, nema niti je u planu detaljan plan razvoja gospodarstva koji bi se dotakao eko poljodjelstva, malog i srednjeg poduzetništva i turizma. Gospodarstvo je ishodište kvalitete življenja stanovništva i neposredan punitelj proračuna. Kako ćemo imati snažnu općinu s jakim proračunom kad ne znamo kako bismo to ostvarili? Želite li omogućiti ljudima koji znaju planirati i imaju viziju pristup u Vijeće, glasujte za listu broj 7.

Dostupnost informacija

Pobrinuli smo se da u svakom trenutku znate što i kako radimo velikim brojem modernih i dostupnih kanala komunikacije. Osim brojnih Internet medija koje ne treba posebno naglašavati čitateljima bloga imamo i klasično tiskano izdanje programa, te plakate. Možete nas kontaktirati e-mailom, ali nas  isto tako možete sresti bilo gdje u Župi i podijeliti s nama Vaše mišljenje. Svatko od naših kandidata s liste u bilo kojem trenutku je spreman dati informacije o svakom detalju iz našeg izbornog programa i odgovoriti na Vaša pitanja. Naši vijećnici zalagat će se da općina poboljša protok informacija prema stanovništvu i pravovremeno iznosi informacije o svim bitnim projektima koji su u tijeku ili se tek trebaju dogoditi. Za sve navedeno potrebno je pokrenuti niz medija kao što je lokalna radio postaja koja je sastavni dio našeg izbornog programa. Želite li veću dostupnost informacija o radu općine i Vijeća, glasujte za listu broj 7.

Profesionalizam

Većina naših kandidata zaposlena je u privatnim tvrtkama, što znači da donosimo naviku profesionalnog i visoko učinkovitog rada. Iz načina na koji smo temeljito pripremili naš program i kampanju jasno Vam je da znamo kako kvalitetno odraditi bilo koji posao koji nam se povjeri, te da to svakodnevno radimo. Navikli smo raditi s konkretnim zadacima i rokovima, znamo kako razvijati projekte, znamo kako ideju dovesti do realizacije. Znamo da je svaki problem moguće riješiti na više načina, a znamo i da se za pravi posao treba pokrenuti, ne samo deklarativno biti „za“, slijegati ramenima i primati plaću bez pravih rezultata. Ako želite u Vijeću ljude koji znaju raditi, glasujte za listu broj 7.

Odgovornost

Za sve što radimo u životu kao ljudi i sutra vijećnici odgovaramo svojim imenom i prezimenom, ne skrivamo se iza stranaka i nečijeg diktata ili stranačke stege. Svi naši kandidati imaju svoj posao i angažman u vijeću je osobni izbor te način služenja zajednici. Poklanjamo svoje slobodno vrijeme i svoje znanje da bismo svima nama, a posebno našoj djeci ovu lijepu dolinu učinili ugodnom za život i bogatom sadržajima koji taj život čine ugodnijim. Svoj rad u vijeću učinit ćemo maksimalno odgovornim, a dostupni smo Vam svakodnevno da biste nam sami rekli što mislite o našem radu. Ako želite odgovorne vijećnike, glasujte za listu broj 7.

Usvajanje modernih trendova

Konkurentnost je iznimno važna u modernom tržišno orijentiranom svijetu. Da bismo pokrenuli i održali punu gospodarsku zaposlenost potrebno je pratiti svjetske trendove kako u turizmu tako i u poljodjelstvu i poduzetništvu. Pokazali smo Vam da se znamo služiti tehnologijom i da pratimo sve trendove u informacijskim tehnologijama (nalazite se na blogu to dovoljno govori, zar ne?). Zašto ne bismo u Župi imali klaster informatičkih tvrtki? Eto primjera visoko profitabilne djelatnosti koja bukom i otpadom ne zagađuje okoliš. Zašto ne bismo imali vodeni park kao dio ponude za naše turiste? Ako želite u vijeću ljude svjesne modernih i aktualnih kretanja u svijetu a primjenjivih u Župi, glasujte za listu broj 7.

Možemo li razvijati seoski eko turizam u Župi?

Na prostoru naše općine postoji više lokacija ruralnih urbaniziranih cjelina ili dijelova tih cjelina koje bi mogle biti transformirane u eko-etno selo. Biološka raznolikost ovog područja, te visoki stupanj očuvanosti okoliša čine jedinstvenu ambijentalnost i autohtonost, što Župu razlikuje od ostalih dijelova, kako Županije tako i Europe i Svijeta. Eko-sela su modeli naselja koja imaju nizak negativan utjecaj na okoliš, koja su održiva i koja zadovoljavaju ljudske potrebe. Nastoje smanjiti svoj ekološki otisak u prostoru kroz namjernu jednostavnost ekoloških principa dizajniranja. Vrlo često funkcioniraju uvažavajući izvornost, tradiciju i autentičnost podneblja u kojem nastaju. Eko-sela nastoje spojiti ekološke principe dizajniranja i tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaćaju sve članove i članice zajednice. Model eko-sela može se primijeniti na cijelom spektru postojećih naselja – na urbanim i ruralnim sredinama, može se razvijati kao što to rade neke države, nudeći rješenja koja ostvaruju ljudske potrebe, štite okoliš i unapređuju kvalitetu života svima. Eko-sela su nadahnuta raznim omjerima ekoloških, socijalnih, ekonomskih i duhovnih odnosa. Svako eko-selo nastoji razviti model održivosti koji se poklapa s njihovim kulturnim, ekološkim i ekonomskim kontekstom.

Tipična eko-sela djeluju u nekim ili u svim ovim pravcima:

-          razvoj lokalne ekonomije

-          izgradnja zajednica

-          lokalna organska proizvodnja hrane

-          ekološka gradnja

-          sustavi obnovljivih izvora energije

-          menadžment otpada

Projekt eko-selo

Naša općina je jedina općina bez jednog takvog sadržaja, dok susjedne općine odavno koriste činjenicu da eko-selo podiže razinu turističke ponude. Osim toga, u Župi bi se na taj način mogla smanjiti nezaposlenost,  postigao bi se jak zamah u obnovi poljoprivrednih površina, što bi dovelo do ravnomjernijeg ekonomskog razvoja cijele općine. U tom kontekstu treba sagledati i pozitivne demografske učinke koje bi jedan takav projekt izazvao. Ne treba zaboraviti da bi bile obnovljene i neke tradicijske djelatnosti, što bi generiralo novostvorenu vrijednost.

Kao što smo već pisali na ovom mjestu u poglavlju o poljodjelstvu, vidljivo je da postoje realni uvjeti za izvedbu ovakvog projekta, no potrebno se pokrenuti. Pošto je veliki dio ukupnog gospodarstva općine okrenut ka turizmu, eko-selo bi svoju djelatnost trebalo usmjeriti na proizvodnju autohtone izvorne hrane i očuvanje tradicije. Dakle, jasno je da bi trebalo oživjeti rad poljoprivredne zadruge koja bi bila spona između proizvođača i potrošača, gdje bi se stavila u funkciju zelena placa i peskarija. Župa bi time dobila na većoj kvaliteti života, a odmah bi bili uočljivi i ekonomski efekti, tj. višestruki efekt razvoja koji bi povezao sve strukture društva. Navest ćemo samo neke od višestrukih efekata: aktivnija obrada poljoprivrednog zemljišta, poljodjelstvo bi se nametnulo kao isplativa grana privrede, uređene površine znatno bi smanjile opasnosti od požara, poticanje uzgoja autohtonih sorti voća i povrća na većim površinama kao posljedicu bi imalo otvaranje novih radnih mjesta, ponuda ugostiteljskih objekata proširila bi se s obale u zaleđe, imali bismo revitalizaciju cijelog prostora, te bi se stvorili novi ambijentalni prostori što bi značajno obogatilo kulturno-povijesnu ponudu Župe. Svime prethodno navedenim stvorila bi se nova vrijednost, a novostvorena vrijednost sa sobom donosi i značajne financijske efekte, kako za stanovništvo i investitore, tako i za samu općinu.

Trenutno, stanje u župskom turizmu nije perspektivno niti razvojno usmjereno. Taoci smo situacije s kompleksom Kupara i hotela Orlando. Turistička ponuda je svedena na kafiće i pizzerije koje su i nama dosadile, a pogotovo malobrojnim turistima. Par sezonskih restorana koji nude ribu i autohtone specijalitete nije dovoljno. Upravo radi svega navedenog, Nezavisna lista smatra opravdanim ponuditi eko-selo kao alternativu za cjelogodišnju ponudu.

Ovaj projekt bi trebalo inicirati na razini općine, izradom održivog modela seoskog turizma u sklopu kojeg bi se odredili uvjeti za eko-selo. U sljedećoj fazi trebalo bi odrediti izvore financiranja, te napraviti pozivni natječaj. Vrlo je bitno da se projekt izvede u obliku javno-privatnog partnerstva, jer su se svi ostali modeli subvencija dosad pokazali manje uspješni, a takav bi model uz sinergiju svih čimbenika lokalne zajednice jamčio uspjeh projekta s jedne strane, a sa druge konačno bismo pokazali odgovornost prema zajednici usmjerenjem prema razvoju.  Alternativno, projekt eko-sela idealan je za prijavu na natječaj za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Tipični župski zaseoci s potencijalom za izvedbu projekta eko-sela su Žitkovići i Baletići.

Treba li nam marina, a što je s lučicama?

Oštećeni mul u Srebrenom

Župski zaljev je obalno područje općine Župa dubrovačka od Cavtata do Kupara, na kojemu su četiri luke lokalnog značaja:

-         luka Plat

-         luka Mlini

-         luka Kupari

-         luka Srebreno

Cijeli zaljev je potpuno otvoren utjecaju otvorenog mora i vjetrova iz svih pravaca, a po zastupljenosti, dominantni vjetrovi su: Jugo 30%, bura 29%, maestral 24%, te lebić 15%. Konfiguracija obalnog dijela podmorja zaljeva uzdiže se s 40-tak metara dubine na vanjskom rubu te se blago uzvisuje prema obali, što je još jedan uzrok pojave razornih valova, pogotovo iz smjera juga i jugozapada. Ulazeći dublje u prošlost lučica može se reći da su sve izgrađene početkom i sredinom prošlog stoljeća, te da su to sve u naravi operativni gatovi, a tek manjim dijelom lučice. Neke je izgradila Austro-ugarska, a neke bivša država i njena vojska. Sam izgled, zaklonjenost, kapacitet i pristupačnost su posebna priča.

Luka u Platu, iako slovi kao otvorena za javni promet, funkcionira za potrebe lokalnog stanovništva i sezonske brodske linije. Apsolutno je nemoguće dobiti ili koristiti vez pošto je u blizini strateškog objekta HE Dubrovnik i kampa specijalne policije. Postojeći korisnici su tu milošću ova dva subjekta. Sigurnost ove lučice je narušena djelovanjem maestrala i lebića, a i radom same elektrane.

Mlini

Luka Mlini je dosta plitka pa je utjecaj valova tim više izražen. Otvorena je prema šiloku, dijelom prema jugu i maestralu, a poguban je lebić. Kapacitetom je mala, nešto se vezova dobilo izvedbom kanalizacijskog sustava, ali je i dalje prenapučena. Ova lučica ima perspektivu biti sigurnom ako bi se primijenili neki stariji planovi izgradnje slijedeće faze plivališta VK Gusar, nasipanja umjetnog otočića ispred luke i sl., čime bi se znatno povećala sigurnost, a dobili bi se i novi kapaciteti na potezu ispred HE Zavrelje. Ovim bi se zahvatima dobilo i na ponudi za nautičare jer bi takvi turisti vrlo brzo prepoznali ovu atraktivnu lokaciju koja bi se mogla upotpuniti i opskrbom vode i struje, a lokalno poduzetništvo bi imalo još jedan izvor prihoda u sezoni (restorani, kavane, suveniri, prihodi od korištenja veza…), što bi u kratkom vremenu opravdalo investiciju.

Kupari

Luka Kupari. A što reći… Do rata je bilo par baraka na vezu, veliko je nevrijeme uništilo tu lučicu,  a godine nemara dovele su je u nepopravljivo stanje. Prije rata tu je bila neka mehaničarska radionica i pristan pa i najbolje istezalište za barke. Do danas nitko nije prstom maknuo u Kupare. Oružane snage RH patroliraju pod dugim naoružanjem tim prostorima odbijajući lokalno stanovništvo od ribanja na djedovskim postama, a ta luka je otvorena za javni promet odredbom iz NN 96/96. Još se sjećamo table na ulazu u Lučicu i to višejezično „Zabranjeno sidrenje i zadržavanje”. Tabla je skinuta ili je odnijelo more 2005. Ova lučica bi imala perspektivu za lokalno stanovništvo, tim više ako bi se izgradio parking na Goričini, te „lungo mare” koji zagovara i Nezavisna lista. Naravno, lučica bi se morala nanovo projektirati tako da osim lokalnog stanovništva utočište može naći i turist nautičar. Posebnu pažnju bi zahtijevala zaštita lučice od šiloka i juga te dijelom lebića. Materijal za nasipanje postoji u devastiranim hotelima kompleksa Kupari, kojim bi se mogao graditi lukobran i tu i u Mlinima.

I na kraju luka Srebreno u kojoj vlada prava stihija vezova. Pobacani bez reda “corpomorti” su ovdje napravili doslovno kameno dno, vez nitko ne plaća, sve je na divlje. Mul s operativnom obalom je u ruševnom stanju, na nekim mjestima  je i napuknut. Barke su već počele ticati plažu i seke „Ponte od kučka”. Istezalište je neprikladno i u skučenom prostoru, hvale vrijedna je inicijativa ŠRD „Felun” koje je vlastitim sredstvima postavilo vinč s križem, međutim to je sve. Iako slovi kao najsigurniji zaklon, radi gužve i nereda to nije tako. Najopasniji vjetrovi su bura i jugo.

Nezavisna lista zalaže se za hitan popravak mula i uvođenje reda u ovoj lučici. Smatramo da je potrebno produžiti mul, te organizirati vezove uz naplatu. Kao primjer može poslužiti općina Konavle i lučica u Tihoj. Vezovi se mogu organizirati i plutajućim pontonima i valobranima, ako se mul napravi u dovoljnoj duljini i s kvalitetnom školjerom. I ovdje treba predvidjeti mogućnost prihvata nautičkih turista u mjeri u kojoj to ova lučica može podnijeti.

Porat Srebreno

Ovaj pregled završavamo rekapitulacijom rečenog i sa smjernicama za razvoj. Naime, u PP Župe dubrovačke predviđa se izgradnja luke nautičkog turizma na prostoru luke Srebreno, kapaciteta 200 vezova, s benzinskom stanicom i popratnim sadržajima.

Držimo da sve četiri luke svoju namjenu trebaju pružiti prvenstveno lokalnoj zajednici, a u jednom dijelu i potrebama modernog nautičara. Zato je potrebna hitna obnova i rekonstrukcija lučica jer su nagrižene zubom vremena, morem, ratom i nebrigom, ne odgovaraju potrebama rastućeg broja korisnika, a postavlja se i pitanje sigurnosti plovila. Neka velika komercijalizacija bilo koje od ovih luka u smislu isključivo nautičkog turizma je prevelika i nepotrebna investicija, pogotovo radi površine obalnog prostora koje takvi objekti zahtijevaju. Sljedeće, sve plaže su dosad sačuvane te kao takve pridonose turističkoj vrijednosti ovog kraja. U slučaju izgradnje marine i benzinske stanice bili bi dovedeni u pitanje čistoća mora, podmorja i priobalja, te na kraju i samo turističko gospodarstvo Župe.

Pretvorimo Auto-kamp Kupari u sportsko-rekreacijski kompleks

Auto-kamp je površinom i lokacijom idealan za izgradnju velikog sportskog kompleksa

Neiskorišteni turistički potencijali Župe dubrovačke ne služe nikome na čast. Jedan od njih svakako je i Auto-kamp Kupari koji kao dio kuparskog kompleksa čeka rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, donošenje prostorno-planske dokumentacije, a potom i privatizaciju. No, prije donošenja dokumentacije trebalo bi promisliti čemu prostor kampa može poslužiti, jer jednom kada se konačna odluka donese povratka nema.

Cijela je Župa zajedno s Kuparima zemljopisno smještena na odličnoj poziciji budući da nije opterećena gradskim gužvama, a dovoljno je blizu Gradu. Prednosti su i blizina Zračne luke Dubrovnik, blizina mora i ugodna klima. Sve nabrojano otvara niz mogućnosti za razvoj različitih turističkih sadržaja, a Auto-kamp Kupari površinom je dovoljno velik za smještaj sportsko-rekreacijskog kompleksa kojim bi se turistička sezona mogla produljiti za nekoliko mjeseci. Osim u službi turizma kompleks bi mogao poslužiti i kao kamp za pripreme reprezentacija i klubova iz Hrvatske i Europe. Zašto bi hrvatski klubovi plaćali velike novce za pripremu, recimo u Turskoj, kad u “Lijepoj našoj” postoje bolja i ugodnija mjesta. Jedno od takvih je i prostor Auto-kampa Kupari. No, treba shvatiti kako bi to samo dopunilo turističku  ponudu novim sadržajem namijenjenim prije svega sportašima i njihovim pripremama, te da se samo na tome ne može i ne smije temeljiti budućnost župskog turizma. Potrebe turista su se posve promijenile, a ukoliko se želimo zvati turističkom destinacijom, moramo pratiti svjetske trendove.

Stariji se vjerojatno sjećaju kako su u Kupare prije rata dolazili klubovi i reprezentacije koji su na taj način produljivali sezonu, donosili prihod Župi, ali i utjecali na promociju Župe. Upravo zato je pravo vrijeme da se nešto pokrene i da se donesu konkretne odluke koje će na duge staze donijeti prosperitet ovom kraju.

Zabavni kompleks, park i šetnica na Trapitu

Idealno mjesto, dovoljno po strani radi buke noću

Župi dubrovačkoj kronično nedostaje kvalitetnog noćnog života, ova činjenica nam je poznata već godinama. Sve čime se možemo „pohvaliti” je par kafića. Svakako treba misliti i na goste koji u Župu dolaze provesti miran odmor u obiteljskom okruženju, ali ostaje pitanje što se nudi ljudima kojima odmor uz more i sunce nije ni približno dovoljan.
Kako i na kojoj lokaciji smjestiti noćni život, a da se zadovolje mladi kojima buke nikad dosta i stanari kojima ona smeta? Skoro zaboravljeni Trapit idealno je mjesto za to. Na blagim padinama Trapita prostire se  površinom veliko područje koje je okrenuto prema moru i samim time buka ne bi ni dopirala do stanara.  Početna infrastruktura postoji, a ceste se neće dodatno opterećivati. Trapit bi postao prostor kojem bi gravitirali ne samo Župljani, nego i ljudi iz cijele okolice, a spomenimo kako su upravo neki od najpoznatijih, a samim time i najposjećenijih klubova na hrvatskoj obali diskretno dislocirani od lokalnog stanovništva pa se nitko ne buni na buku koja je jedan od većih problema ovakvog tipa zabave.
Ali to nije sve! Planskim ozelenjavanjem Trapita Župljani bi mogli dobiti i vlastiti Marjan gdje bi mogli trenirati mnogi sportski klubovi i rekreativci. Osim toga, cijelo bi se područje moglo premrežiti protupožarnim putovima koji bi ujedno služili kao prekrasne šetnice i biciklističke staze. U korist ovoj ideji ide i činjenica kako je Trapit mnogo puta izgorio u požarima, a na ovaj bi se način omogućio lakši pristup u slučaju novog požara.  S obzirom da je u planu novo groblje na sjeverozapadnom dijelu Trapita, pruža se prilika da se cijelom dužinom stvori šetnica. Mogućnosti su doista beskrajne, šteta je ne iskoristiti ih na pravi način.

Pretpristupni fondovi EU

Nastavljamo sa serijom članaka u kojima u suradnji s našim sugrađanima obrađujemo pojedine teme vezane uz točke izbornog programa Nezavisne liste, te vam nastojimo pokazati da u Župi imamo dovoljno “domaće” pameti koju treba iskoristiti za konkretne projekte.

Za novac iz EU fondova treba se natjecati

Pretpristupni fondovi Europske Unije su programi plasiranja novčanih sredstava koji su namijenjeni za proces prilagodbe i pripremu ulaska zemalja kandidatkinja u EU. To su bespovratna sredstva iz proračuna EU, a korisnici tih sredstava su tijela državne uprave, jedinice lokalne uprave i samouprave, javna poduzeća i poslovni subjekti.

Sredstvima fondova može se graditi ili obnoviti infrastruktura, poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, ojačati poduzetništvo, obrazovanje, kulturu, jačati turizam i međunarodnu suradnju. EU već tradicionalno preferira neobične projekte i one koji imaju za cilj očuvanje  autohtonih tradicionalnih zanata i proizvodnje kojoj prijeti zaborav i izumiranje. Zašto ne bismo obnovili tradicionalnu proizvodnju ulja u mlinicama, maslina, grožđa, vina…? Možemo rekonstruirati izgled nekadašnjeg pogona za proizvodnju kupa u svrhu turističke atrakcije.

Uspješno provedeni projekti jamče rast proračuna jedinica lokalne samouprave, konkurentnost poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta mimo lokalnog proračuna ili državne potpore. U Općini Župa dubrovačka niti jedan projekt nije financiran iz pretpristupnih programa Europske unije, a upravo je lokalna uprava i samouprava ključni pokretač takvih projekata. Ta sredstva će nam i dalje ostati nedostupna ukoliko izostanu inicijative iz lokalne uprave, te upravo u tom dijelu želimo svojim angažmanom doprinijeti većoj iskoristivosti ovih bespovratnih sredstava. Pripremili smo dosta ambicioznih razvojnih projekata za koje će trebati sredstva, a kako se datum ulaska Hrvatske u EU stalno odmiče, tako se produžuje period u kojem je moguće ova sredstva koristiti. Naravno, u proračunu općine treba predvidjeti namjenska sredstva za financiranje izrade kvalitetne projektne dokumentacije za natjecanje za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Slično kao i sva pamet naših sugrađana raznih struka koja zasad ostaje neiskorištena, tako će i sredstva iz fondova ostati neiskorištena ako se za njih ne natječemo.

Poljodjelstvo – što imamo reći na tu temu (Drugi dio)

Povratak na prvi dio članka

Zadruga kao otkupno-edukativni centar

Stvaranjem moderne otkupne stanice (preobražajem sadašnje zadruge Marko Marojica kao bazne stanice ili stvaranjem neke nove ako postojeća to ne može pružiti) stvorila bi se snažna institucija za otkup i plasman poljodjelskih proizvoda na tržištu, odnosno institucija koja bi spojila proizvođače i velike kupce. Zadruga bi također morala biti generator razvoja poljodjelstva u Župi, prije svega poticanjem proizvodnje sadnica maslina i autohtonih mediteranskih biljaka (npr. ruzmarin ili lavanda) cvijeća i grmlja. Sve navedeno bi proizvodili zadrugari, a tlo u Župi idealno je za proizvodnju sadnica maslina koje su danas izuzetno tražene.

Zadruga bi bila mjesto gdje svaki župski poljodjelac može dobiti savjet i smjernice što proizvoditi, saznati najnovije spoznaje iz područja ekološke proizvodnje, te biti institucija gdje se najlakše može saznati sve informacije o uvjetima za realiziranje kredita i poticaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji.

Postoje mnoge poljoprivredne kulture koje su u Župi gotovo potpuno zapostavljene. Od voćki je to svakako uzgoj dunja (za proizvodnju kotonjate), uzgoj mjendula, samooprašivajućih višanja, te smokava i rogača. Na predjelima okrenutim prema moru i uz more idealno je uzgajati agrume: limun, naranču i narančine otporne na mediteransku muhu.

Ne treba posebno naglašavati načine iskorištavanja plodova navedenih kultura: od vijenca suhih smokava, već spomenute kotonjate, do raznih domaćih likera: višnjevače, orahovice, travarice, rozolina…

Ne smijemo zaboraviti ni pčelarstvo. U zaleđu i na obroncima župskih brda rastu brojne mediteranske ljekovite biljke: kadulja, smilje, vrijesak, pelin, matičnjak…
Domaći med punjen u sterilizirane posude bio bi idealan suvenir i prepoznatljiv župski proizvod.

Razvijeno poljodjelstvo temelj je protupožarne zaštite

Obrađene površine, te pošumljavanje maslinama ili rogačima najbolji su jamac da se požar neće pretvoriti u katastrofu. Dobra poljoprivredna infrastruktura s funkcionalnim navodnjavanjem, posebno gornjeg dijela Župe, znači bolju i učinkovitu protupožarnu zaštitu. Educirani i marljivi poljodjelci, koji redovito čiste i održavaju svoje obradive i šumske površine, otklonit će svaku bojazan za nekontrolirano širenje vatrene stihije.

Župska zelena placa

Važna točka našeg izbornog programa, a usko vezana uz temu poljodjelstva u Župi, je problem nepostojanja lokalne tržnice (zelene place). Mnogi će se prisjetiti da je prije Domovinskog rata uz parking “Župke” postojala zelena placa s par stolova gdje se moglo kupiti povrće proizvedeno u Župi. Lokacija place bila je logična jer su stambene zgrade u Srebrenom tada bile jedino mjesto u Župi gdje se živjelo u stanovima, a nije bilo velikih trgovačkih centara kao što je to danas slučaj.

Svjedoci smo velikog priljeva stanovništva u Župu koje stanuje pretežno u stambenim zgradama, dakle nema mogućnosti obrađivati vlastiti vrt kao što je to slučaj s najvećim brojem stanara obiteljskih kuća. Postojanje zelene place na kojoj bismo mogli kupiti zdravo i ekološki uzgojeno voće i povrće od naših župskih proizvođača rješilo bi dio pitanja plasmana proizvoda za poljodjelce u Župi. Također, zalažemo se da uz zelenu placu, odnosno kao njen sastavni dio, bude predviđeno mjesto za peskariju s ponudom svježe ribe.

Povratak na prvi dio članka

Poljodjelstvo – što imamo reći na tu temu (Prvi dio)

Kao što smo već najavili, u seriji članaka bavit ćemo se konkretnim vizijama razvoja Župe, odnosno prezentirati dijelove programa Nezavisne općinske liste Župe dubrovačke, koje smo izradili u suradnji s našim sugrađanima raznih struka kako bismo vam pokazali da u Župi ima znanja, samo nam nedostaje volje to znanje primijeniti.

Za prvu temu odabrali smo poljodjelstvo upravo iz razloga razbijanja stereotipa kako “internet generacija” nema što reći po tom pitanju. Zbog iscrpne i detaljne obrade teme, objavit ćemo tekst u dva dijela.  U prvom dijelu osvrnut ćemo se na povijest, tekuće probleme te sugerirati smjer razvoja, a u drugom dijelu predstaviti svoje prijedloge i konkretna rješenja za oživljavanje poljodjelstva u Župi.

Kako je to nekad bilo

Stari Župljani oduvijek su znali iskoristiti blagodati župskog kraja. Na obroncima brda gradili su međe da bi zaustavili eroziju tla, tzv. terasaste doce, koji izdaleka izgledaju kao kameni skalini zasađeni maslinama, smokvama, mjendulima, rogačima i ostalim autohtonim sortama. Polja su bila iskorištena za proizvodnju povrća, posebice: pomadora, balančana, tikvica, paprika, župske prokule, raznog lisnatog povrća pa sve do luka i patata.
U godinama poslije Drugog svjetskog rata u Župi je bilo jako razvijeno cvijećarstvo odnosno otkup i prodaja cvijeća, koje se iza Domovinskog rata jako zapustilo i svelo na deseti dio nekadašnjih površina pod cvijećem. Župa je nekad bila poznata i po mljekarstvu što nam zorno govori ime mjesta Mljekara koje je dobilo naziv po tome što je u tom mjestu bila otkupna stanica odnosno prihvat mlijeka. Naši stari nosili su na bicikletima ili karima mlijeko u posudama i prodavali ga na Mljekari, a Župke su na glavama i u košićima nosile svoj trud iz polja prodavati na placi u Gradu (o tome su opjevane i pjesme).

Vizija razvoja poljodjelstva u Župi

Konkretne mjere za obnavljanje poljodjelstva u Župi za koje se zalaže Nezavisna lista:

- obnavljanje uzgoja autohtonih sorti voća

- uzgoj vinove loze

- maslinarstvo s proizvodnjom kvalitetnog ulja

- snažan poticaj razvoju eko povrtlarstva (župske tradicionalne proizvodnje).

Malo je poznato da je župska prokula autohtona kupusnjača našeg područja i da se s dozom pametne promidžbe jako dobro može iskoristiti ta činjenica.

Zbog specifične rascjepkanosti obradivih parcela u središnjem djelu Župe koje su dodatno ugrožene sve brojnijom izgradnjom kuća, trebalo bi potaknuti ekološku proizvodnju s pripadajućim certifikatima, posebno za proizvodnju vina i maslinovog ulja. Na tržištu već postoji potražnja za takvim proizvodima za razliku od jeftinih ali pesticidima zasićenim proizvoda koji se najčešće nude u trgovačkim centrima.
Jeste li znali da se značajan broj poljoprivrednih proizvoda u trgovačkim centrima prodaje unutar perioda trajanja karence?  Karenca je obvezan broj dana koji treba proteći od trenutka tretiranja zaštitnim sredstvom (npr. pesticidom) do puštanja proizvoda u promet odnosno slobodnu prodaju.

Koje su to najvažnije odlike ekološke proizvodnje:

- proizvodnja bazirana na ekološkom organskom gnoju, kako prirodnom tako i proizvedenom u obliku briketa,

- plodored: uravnotežena smjena kultura na jednom području koje uključuje sijanje leguminoza koje obogaćuju tlo dušikom,

- minimalno korištenje kemijskih sredstava,

- sva zaštita kultura bazira se na tradicionalnim preparatima bakra tj. plave galice i sumpora.

Župa je malo područje i svako pretjerano korištenje kemijskih sredstava u tretiranju poljodjelskih kultura dovelo bi do nesrazmjera ravnoteže tla, vode i zraka. Treba naglasiti da je hitno potrebno izvršiti temeljitu analizu svake mikrolokacije obradivog tla, te nakon nalaza analize pružiti tlu što mu doista treba da bi se izbjegla zasićenost pojedinim dodatkom. Moderna ekološka proizvodnja primjenjuje vrlo učinkovite i neškodljive načine insekticidne zaštite.

Ekološki uzgojeno ulje, vino (i izvedenice rakija i likeri), povrće i voće, najbolji je temelj za kvalitetnu turističku gastronomsku ponudu koja je uvijek bila i bit će temelj turističke ponude nekog kraja.

Drugi dio članka