Možemo li razvijati seoski eko turizam u Župi?

Na prostoru naše općine postoji više lokacija ruralnih urbaniziranih cjelina ili dijelova tih cjelina koje bi mogle biti transformirane u eko-etno selo. Biološka raznolikost ovog područja, te visoki stupanj očuvanosti okoliša čine jedinstvenu ambijentalnost i autohtonost, što Župu razlikuje od ostalih dijelova, kako Županije tako i Europe i Svijeta. Eko-sela su modeli naselja koja imaju nizak negativan utjecaj na okoliš, koja su održiva i koja zadovoljavaju ljudske potrebe. Nastoje smanjiti svoj ekološki otisak u prostoru kroz namjernu jednostavnost ekoloških principa dizajniranja. Vrlo često funkcioniraju uvažavajući izvornost, tradiciju i autentičnost podneblja u kojem nastaju. Eko-sela nastoje spojiti ekološke principe dizajniranja i tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaćaju sve članove i članice zajednice. Model eko-sela može se primijeniti na cijelom spektru postojećih naselja – na urbanim i ruralnim sredinama, može se razvijati kao što to rade neke države, nudeći rješenja koja ostvaruju ljudske potrebe, štite okoliš i unapređuju kvalitetu života svima. Eko-sela su nadahnuta raznim omjerima ekoloških, socijalnih, ekonomskih i duhovnih odnosa. Svako eko-selo nastoji razviti model održivosti koji se poklapa s njihovim kulturnim, ekološkim i ekonomskim kontekstom.

Tipična eko-sela djeluju u nekim ili u svim ovim pravcima:

-          razvoj lokalne ekonomije

-          izgradnja zajednica

-          lokalna organska proizvodnja hrane

-          ekološka gradnja

-          sustavi obnovljivih izvora energije

-          menadžment otpada

Projekt eko-selo

Naša općina je jedina općina bez jednog takvog sadržaja, dok susjedne općine odavno koriste činjenicu da eko-selo podiže razinu turističke ponude. Osim toga, u Župi bi se na taj način mogla smanjiti nezaposlenost,  postigao bi se jak zamah u obnovi poljoprivrednih površina, što bi dovelo do ravnomjernijeg ekonomskog razvoja cijele općine. U tom kontekstu treba sagledati i pozitivne demografske učinke koje bi jedan takav projekt izazvao. Ne treba zaboraviti da bi bile obnovljene i neke tradicijske djelatnosti, što bi generiralo novostvorenu vrijednost.

Kao što smo već pisali na ovom mjestu u poglavlju o poljodjelstvu, vidljivo je da postoje realni uvjeti za izvedbu ovakvog projekta, no potrebno se pokrenuti. Pošto je veliki dio ukupnog gospodarstva općine okrenut ka turizmu, eko-selo bi svoju djelatnost trebalo usmjeriti na proizvodnju autohtone izvorne hrane i očuvanje tradicije. Dakle, jasno je da bi trebalo oživjeti rad poljoprivredne zadruge koja bi bila spona između proizvođača i potrošača, gdje bi se stavila u funkciju zelena placa i peskarija. Župa bi time dobila na većoj kvaliteti života, a odmah bi bili uočljivi i ekonomski efekti, tj. višestruki efekt razvoja koji bi povezao sve strukture društva. Navest ćemo samo neke od višestrukih efekata: aktivnija obrada poljoprivrednog zemljišta, poljodjelstvo bi se nametnulo kao isplativa grana privrede, uređene površine znatno bi smanjile opasnosti od požara, poticanje uzgoja autohtonih sorti voća i povrća na većim površinama kao posljedicu bi imalo otvaranje novih radnih mjesta, ponuda ugostiteljskih objekata proširila bi se s obale u zaleđe, imali bismo revitalizaciju cijelog prostora, te bi se stvorili novi ambijentalni prostori što bi značajno obogatilo kulturno-povijesnu ponudu Župe. Svime prethodno navedenim stvorila bi se nova vrijednost, a novostvorena vrijednost sa sobom donosi i značajne financijske efekte, kako za stanovništvo i investitore, tako i za samu općinu.

Trenutno, stanje u župskom turizmu nije perspektivno niti razvojno usmjereno. Taoci smo situacije s kompleksom Kupara i hotela Orlando. Turistička ponuda je svedena na kafiće i pizzerije koje su i nama dosadile, a pogotovo malobrojnim turistima. Par sezonskih restorana koji nude ribu i autohtone specijalitete nije dovoljno. Upravo radi svega navedenog, Nezavisna lista smatra opravdanim ponuditi eko-selo kao alternativu za cjelogodišnju ponudu.

Ovaj projekt bi trebalo inicirati na razini općine, izradom održivog modela seoskog turizma u sklopu kojeg bi se odredili uvjeti za eko-selo. U sljedećoj fazi trebalo bi odrediti izvore financiranja, te napraviti pozivni natječaj. Vrlo je bitno da se projekt izvede u obliku javno-privatnog partnerstva, jer su se svi ostali modeli subvencija dosad pokazali manje uspješni, a takav bi model uz sinergiju svih čimbenika lokalne zajednice jamčio uspjeh projekta s jedne strane, a sa druge konačno bismo pokazali odgovornost prema zajednici usmjerenjem prema razvoju.  Alternativno, projekt eko-sela idealan je za prijavu na natječaj za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Tipični župski zaseoci s potencijalom za izvedbu projekta eko-sela su Žitkovići i Baletići.