Zabavni kompleks, park i šetnica na Trapitu

Idealno mjesto, dovoljno po strani radi buke noću

Župi dubrovačkoj kronično nedostaje kvalitetnog noćnog života, ova činjenica nam je poznata već godinama. Sve čime se možemo „pohvaliti” je par kafića. Svakako treba misliti i na goste koji u Župu dolaze provesti miran odmor u obiteljskom okruženju, ali ostaje pitanje što se nudi ljudima kojima odmor uz more i sunce nije ni približno dovoljan.
Kako i na kojoj lokaciji smjestiti noćni život, a da se zadovolje mladi kojima buke nikad dosta i stanari kojima ona smeta? Skoro zaboravljeni Trapit idealno je mjesto za to. Na blagim padinama Trapita prostire se  površinom veliko područje koje je okrenuto prema moru i samim time buka ne bi ni dopirala do stanara.  Početna infrastruktura postoji, a ceste se neće dodatno opterećivati. Trapit bi postao prostor kojem bi gravitirali ne samo Župljani, nego i ljudi iz cijele okolice, a spomenimo kako su upravo neki od najpoznatijih, a samim time i najposjećenijih klubova na hrvatskoj obali diskretno dislocirani od lokalnog stanovništva pa se nitko ne buni na buku koja je jedan od većih problema ovakvog tipa zabave.
Ali to nije sve! Planskim ozelenjavanjem Trapita Župljani bi mogli dobiti i vlastiti Marjan gdje bi mogli trenirati mnogi sportski klubovi i rekreativci. Osim toga, cijelo bi se područje moglo premrežiti protupožarnim putovima koji bi ujedno služili kao prekrasne šetnice i biciklističke staze. U korist ovoj ideji ide i činjenica kako je Trapit mnogo puta izgorio u požarima, a na ovaj bi se način omogućio lakši pristup u slučaju novog požara.  S obzirom da je u planu novo groblje na sjeverozapadnom dijelu Trapita, pruža se prilika da se cijelom dužinom stvori šetnica. Mogućnosti su doista beskrajne, šteta je ne iskoristiti ih na pravi način.

Pretpristupni fondovi EU

Nastavljamo sa serijom članaka u kojima u suradnji s našim sugrađanima obrađujemo pojedine teme vezane uz točke izbornog programa Nezavisne liste, te vam nastojimo pokazati da u Župi imamo dovoljno “domaće” pameti koju treba iskoristiti za konkretne projekte.

Za novac iz EU fondova treba se natjecati

Pretpristupni fondovi Europske Unije su programi plasiranja novčanih sredstava koji su namijenjeni za proces prilagodbe i pripremu ulaska zemalja kandidatkinja u EU. To su bespovratna sredstva iz proračuna EU, a korisnici tih sredstava su tijela državne uprave, jedinice lokalne uprave i samouprave, javna poduzeća i poslovni subjekti.

Sredstvima fondova može se graditi ili obnoviti infrastruktura, poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, ojačati poduzetništvo, obrazovanje, kulturu, jačati turizam i međunarodnu suradnju. EU već tradicionalno preferira neobične projekte i one koji imaju za cilj očuvanje  autohtonih tradicionalnih zanata i proizvodnje kojoj prijeti zaborav i izumiranje. Zašto ne bismo obnovili tradicionalnu proizvodnju ulja u mlinicama, maslina, grožđa, vina…? Možemo rekonstruirati izgled nekadašnjeg pogona za proizvodnju kupa u svrhu turističke atrakcije.

Uspješno provedeni projekti jamče rast proračuna jedinica lokalne samouprave, konkurentnost poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta mimo lokalnog proračuna ili državne potpore. U Općini Župa dubrovačka niti jedan projekt nije financiran iz pretpristupnih programa Europske unije, a upravo je lokalna uprava i samouprava ključni pokretač takvih projekata. Ta sredstva će nam i dalje ostati nedostupna ukoliko izostanu inicijative iz lokalne uprave, te upravo u tom dijelu želimo svojim angažmanom doprinijeti većoj iskoristivosti ovih bespovratnih sredstava. Pripremili smo dosta ambicioznih razvojnih projekata za koje će trebati sredstva, a kako se datum ulaska Hrvatske u EU stalno odmiče, tako se produžuje period u kojem je moguće ova sredstva koristiti. Naravno, u proračunu općine treba predvidjeti namjenska sredstva za financiranje izrade kvalitetne projektne dokumentacije za natjecanje za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Slično kao i sva pamet naših sugrađana raznih struka koja zasad ostaje neiskorištena, tako će i sredstva iz fondova ostati neiskorištena ako se za njih ne natječemo.

Pozdrav iz Čibače

Nakratko ćemo prekinuti seriju tematskih članaka i objaviti sadržaj maila koji nam je upravo stigao, a kojeg je poslao jedan od stanovnika Čibače pišući o problemima s kojima se susreću stanovnici tog župskog naselja. Slijedi sadržaj maila kojeg prenosimo u izvornom obliku.

Brojni problemi naselja Čibača trebaju hitno rješenje

Ovo je priča o Čibači i problemima njenih stanovnika uz napomenu da je Čibača stereotip za ostale župske zaseoke koji imaju iste ili slične probleme.
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. Čibača je imala 1622 stanovnika, a danas je taj broj još veći i procjenjuje se da tu živi oko 2000 stanovnika. Radi boljeg poimanja problema o kojima se tu radi uzmimo za primjer Cavtat, koji ima tek nešto više stanovnika, oko 2500. Suvišno je uopće nabrajati potrebe naselja, kao što su škola, banka, pošta, pjaca, parking plac, igralište za djecu, park, šetnica itd., pošto u Čibači nema ništa od navedenog. Cijeli svoj život živim u Čibači, tu sam rastao, rasla je i ona; međutim, bez ikakvog plana i sadržaja, kao djiete bez roditelja. Nekada, ne tako davno, još uvijek se dobro sjećam, prije dvadesetak godina tu su bile šume i livade gdje su se djeca mogla igrati, a odrasli šetati. Danas toga više nema, sve je pretvoreno u beton. Jedino mjesto gdje se djeca mogu igrati je ulica, koja je pretrpana automobilima i pitanje je dana kada će, ne daj Bože, neko djiete izletiti pred automobil. Stoga predlažemo hitnu izgradnju dječjeg igrališta i parka jer djeca imaju pravo na to, a naša je dužnost da im to omogućimo.
Nadalje, zbog blizine i razvoja poslovne zone frekvencija prometa, poglavito kroz Gornju Čibaču, se uvelike povećava te je postalo nemoguće prolaziti kroz naselje. Put je napravljen prije oko 200 godina i po standardima tog vremena, kada je mogao biti dvosmjeran, jer tada se jahalo konje i bilo je dovoljno mjesta da se dva konja mimoiđu. Nažalost put više nije moguće širiti te kao rješenje ovog problema predlažemo stvaranje jednosmjerne ulice, sa smjerom kretanja zapad-istok što ne bi stvorilo nikakve probleme za stanovnike naselja.
Betonizacija je uzrokovala nestajanje prirodnih potoka kojima su stoljećima otjecale oborinske vode. Danas sva voda završava na glavnoj, već spominjanoj cesti, koja za vrijeme kiša više nalikuje na nabujalu riječicu nego na cestu. To bi bilo smiješno da nije žalosno jer kad morate preći cestu, kada idete recimo na autobus, uistinu se tako osjećate – žalosno, a taj osjećaj vam još više izazivaju cipele pune vode. Priča se da je u planu izrada kanalizacije i odvoda za oborinske vode u sklopu istoga projekta. Nama je dosta priča, mi hoćemo početak radova odmah!
Mogli bismo se složiti da je Čibača danas jednom riječju ”spavaonica”. Rješavanje ovih problema bi uvelike poboljšalo kvalitetu života u Čibači, a naselje bi sasvim sigurno dobilo neki drugi, ljepši epitet.

Prema želji pošiljatelja tekst je nepotpisan, a mi vas pozivamo da nam se i dalje javljate mailom ili komentarima, te pišete o svemu na što želite skrenuti pozornost. Ne zaboravite glasovati na našoj anketi.